Arhivu Panorame i sve stare tekstove možete pronaći ovdje
Unatoč čestim usporedbama poistovjećivanja, kaštelanska je ljubavna legenda tek „na prvi pogled“ slična s onom u Veroni legendarnih Romea i Julije. Međutim, one su različite i naša je legenda o Miljenku i Dobrili samosvojno originalna, iako je stotinjak godina mlađa i mogla je biti podložna tom starijem i popularnijem uzoru. Istina je, naša je legenda [...]
Prva opera „Miljenko i Dobrila“ bila je na talijanskom jeziku po libretisti „Aide“ Za tu kaštelansku ljubavnu legendu je iz pričanja prijatelja čuo i Talijan, maestro Salvatore A. Strino iz Napulja. Međutim, tek dolaskom tog vrsnog talijanskog glazbenika u Split 1881. godine za prvog glazbenog učitelja klavira, pjevanja i gudačkih instrumenata novoosnovanog Societa filarmonica di [...]
Prva dramska izvedba „Miljenka i Dobrile“ bila je u Beogradu 1863. godine Hrvatski dramatičar Dimitrije Demetar, autor prve naše povijesne drame „Teuta“, nije napisao dramu po Kažotićevu izdanju romana na talijanskom jeziku „Milienco e Dobrilla“, nego pripovijetku skraćenog sadržaja i izmijenjenog naslova „Ivo i Neda“ u Zagrebu 1844. godine, ali po ljubavnom motivu iz Kaštela. [...]
Rijetki su pisci koji imaju sreću da svoje najbolje književno djelo napišu odmah kao prvo na početku svoga stvaralaštva, a zatim posustanu ili nemaju vremena za ponovni uzlet, jer relativno rano umru, kao što je bilo s književnikom Markom Kažotićem (1804 − 1842.). Nesvršeni student Kažotić, nakon započetog studija u Beču, duže je vrijeme boravio [...]
Jesu li postojala dva ubojstva Rušinića? Zanimljiv je, pa donekle i zbunjujući podatak od trogirskog povjesničara Pavla Andreisa iz XVII. stoljeća, da je u početku (1615.) umjesto na kraju toga stoljeća (1687. godine) u Kaštel Lukšiću ubijen jedan Rušinić. Međutim, Andreis je umro 1686., dakle godinu dana prije ubojstva Miljenka Rušinića, pa nije mogao ni [...]
Legenda je šira od literarnog djela Roman „Miljenko i Dobrila“ Marka Kažotića proizišao je iz legende 146 godina poslije stvarnog događaja 1687., ali to ne znači da je sva stoljetna legenda, koja se isplela usmenom predajom u narodu Kaštela oko tragičnog događaja, konačno i ušla u roman 1833. godine. Čak i danas tu ljubavnu priču [...]
Sumirajući dojmove s ovogodišnjeg, a i višegodišnjih manifestacija „Kaštelanskog kulturnog ljeta“, pitam se gdje nam je taj kaštelanski kulturno-turistički „brend“ koji zaslužuje da bi se s njim mogli prezentirati pred znatiželjnim i ljubopitljivim kulturnim turistima iz zemlje i svijeta, kao pred publikom sa strane, promatračima izvan Kaštela koji nas žele makar malo upoznati kao neku [...]
Svako turističko mjesto koje nema svoj „brend“ slično je jedno drugome, a svako mjesto koje ga ima, turistički je zanimljivo na svoj način. Ova primijenjena parafraza o sretnim i nesretnim obiteljima iz početka romana „Ana Karenjina“ Lava Tolstoja, možda u turizmu najbolje oslikava što to turiste privlači k nekom nepoznatom krajoliku, mjestu i njihovim ljudima. [...]
Na svečano urešenoj pozornici, uz teatralni glazbeni intermezzo svoj koncert pod nazivom „Pivan ti grade“ izvele su članice klape Štorija. U bijelim košuljicama i crvenim pojasevima sa ponekim trepećalom u kosi, djevojke su na početku koncerta dale naslutiti kako ova večer poziva na uživanje u tradiciji i prizvuku modernih glazbenih nota. Da će večer posvećena [...]
I dok su svi većinom hrlili na koncert klape Cambi, dobar dio naših sugrađana u petak je imao prigodu nazočiti otvorenju izložbe kaštelanske umjetnice Nataše Pavlov. Nataša Pavlov mlada je umjetnica koja je diplomirala slikarstvo u klasi profesora Gorkog Žuvele, a paralelno je pohađala i razne radionice improvizacije, rada sa tijelom, glasom i scenskim izvođenjem [...]
