U subotu Svjetski dan autizma: S rive u Kaštel Starom bit će pušteno stotinu balona
Udruga ˝Naša dica˝ iz Kaštela ove subote, 2. travnja, s početkom u 12 sati, obilježit će na rivi u Kaštel Starom Svjetski dan autizma. Na taj način Kaštela će se pridružit i ostalim gradovima koji obilježavaju ovaj dan. Točno u podne dijete s autizmom iz udruge, zajedno s predstavnikom grada, pustiti će u zrak 100 balona sa oznakom „AUTIZAM 8000“ –koliko je registriranih osoba s autizmom u Hrvatskoj.
U isto vrijeme baloni će se pustiti u Rijeci, Splitu, Novoj Gradišci, Zagrebu, Puli, Osijeku, Dubrovniku, Čakovcu i Karlovcu. Na rivi u Kaštel Starom bit će postavljen informativno – prodajni štand ove kaštelanske udruge, kako bi građani bili upoznati s ovim poremećajem, koji se javlja sve češće. Kako je simbol autizma puzzla – obavezna aktivnost je zajedničko slaganje/rješavanje zagonetke , najavljuju iz ove udruge.
Bravo!
Slažem se, ovo je za svaku pohvalu, ja ću svakako doći, zar ima od potpore djeci nešto važnije? Nema, niti će ikada biti!
Dođite ljudi u što većem broju, lijepo ja kada osjete podršku, da znaju da nisu ignorirani, “zaboravljeni”.Malo sam čitala o tome, evo i za sve vas nekoliko podataka…
Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni poremećaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autističnog spektra (engl. ASD)[1]
nasljednost autizma je velika; genetika poremećaja je složena i zasada se još ne zna koji geni su općenito odgovorni.[2] U rijetkim slučajevima, autizam se povezuje sa činiocima koji uzrokuju defekte pri rođenju.[3] Postoje i drugi predloženi uzroci prema kojima autizam uzrokuju cjepiva korištena u dječjoj dobi, takve su pak hipoteze kontroverzne i nemaju podršku kod uvjerljivih znanstvenih dokaza.[4]
Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja na 1000 ljudi za autizam, i otprilike 6 na 1000 za spektar autizma (SA); s prosjekom SA od 4.3:1 za populaciju muškaraca. Broj registriranih ljudi s autizmom dramatično se povećao od 1980-ih, to je i dijelom zbog unaprijeđenog postupka dijagnoze autizma, stoga se još tek nagađa dali je postotak autista zaista narastao.[5]
Autizam utječe na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do treća) godini djetetova života. Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraživanjima, zasada nema lijeka za autizam.[6] Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerojatan, ali kod blažih oblika moguće je živjeti samostalno.[7] Danas je razvijena i tzv. autistična kultura, gdje neki od njih traže lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.